Trendovi u “Pet” svetu

Početak treće decenije XXI veka je doneo niz izazova, kakve nismo viđali od vremena Španske groznice, II svetskog rata ili Velike depresije, a pogotovo ne – u isto vreme.

Prof. Dr Radmila Resanović  Redovni profesor fakulteta veterinarske medicine - katedra za bolesti kopitara, mesojeda, živine i divljači

Svet se u 20-im godinama ovog veka, paralelno suočava sa pandemijom, migrantskom i humanitarnom krizom, padom vrednosti kriptovaluta, iscrpljivanjem resursa i ekološkim katastrofama, a goruća je i pretnja globalnog oružanog sukoba, pogotovo nakon rusko-ukrajinskog rata.

Kako se to odrazilo na svet životinja, u našem slučaju – kućnih ljubimaca? Na prvi pogled, sjajno! Posledica pandemije (karantina, izolacije) u tom kontekstu je da sve veći broj ljudi ima kućnog ljubimca (Forbes, 2022) kao svojevrsni „lek“ protiv otuđenosti. Brojne studije otkrivaju da su ljudi koji imaju ljubimca boljeg zdravlja, više vežbaju i manje su depresivni (NCHR, 2023). Čuveni Forbes (2022) tvrdi da je Pet market u porastu, sa čak 78 procenata novih vlasnika od 2020. godine, i da danas svako drugo domaćinstvo u svetu ima kućnog ljubimca. Porast vlasnika u Kini je 100, a u Koreji 50 procenata, dok primera radi, u UK ima oko 2 miliona novih vlasnika. Ukoliko se pitate koliki je to ukupan broj, samo SAD, EU i Kina zajedno imaju pola milijarde ljubimaca.

Nažalost, nije sve tako sjajno. Izuzmimo tehnološki napredni Japan, u kom se životni vek ljubimaca produžio za neverovatnih 230 procenata  (The Japan Times, 2016), ili SAD u kom se godišnje na ljubimce troši 123 (uz procenu da će do 2030. godine biti i 275) milijarde dolara (Morgan Stanley, 2019), situacija zapravo zabrinjava. Svega 30 milijardi USD se troši na veterinarske usluge i još uvek oko 50 procenata vlasnika ne vodi ljubimca na redovne preglede. Veliki broj životinja završava u prihvatilištima, a samo u SAD oko 8 miliona. U manje razvijenim zemljama je još gore, kao na primer na Filipinima  gde tek 5 procenata pasa ima vlasnika. Sve je veći problem i to što porast broja životinja ne prati porast broja doktora veterinarske medicine. Negde se oni broje  stotinama ili hiljadama (Health for Animals, 2021), a najviše ih ima u SAD – 119k i u EU – 189k. Najviše njih (oko 50 procenata) se bavi malim životinjama (Mars, 2022).

Tako dolazimo do zaključka da su u svetu veterinarske medicine globalno potrebne inovacije kako bi se ostvario potencijal u očuvanju zdravlja i blagostanja životinja. Pored novih lekova i vakcina, savremenih dijagnostičkih metoda i terapijskih postupaka, neophodni su novi servisi i proizvodi – koje svi mogu da priušte i koji olakšavaju život, kako vlasnicima tako i doktorima veterinarske medicine. Da li je neko rekao Frendo?

Prof. Dr Radmila Resanović

Redovni profesor fakulteta veterinarske medicine – katedra za bolesti kopitara, mesojeda, živine i divljači